Ugljični dioksid je plin koji se prirodni sastojak atmosfere. Kad biljke rastu, one apsorbiraju ugljični dioksid, koji u kombinaciji s vodom tvori jednostavne šećere. Iz njih se dalje stvaraju složenije tvari koje tvore tkivo biljke. Energija potrebna za odvijanje tog procesa (fotosinteze) dolazi od sunca.

 

 

Kad biljka uvene, izgori ili ju pojede životinja, ugljični dioksid se vraća u atmosferu. To kruženje ugljika doprinosi stabilnim životnim uvjetima potrebnim svim živim stvorenjima, uključujući i nas!

 

Pretpovijesne šume apsorbirale su milijune tona ugljičnog dioksida iz atmosfere. Kako se planet promijenio, te su šume dospjele pod zemlju, s ugljikom zarobljenim u drveću.

 

 

Tijekom milijuna godina, vrućina i tlak pretvorili su drveće u naftu, ugljen i plin. U posljednjih stotinu godina, iskoristili smo polovicu svjetskih zaliha fosilnih goriva za energiju i promet, naglo ispuštajući milijune tona ugljičnog dioksida natrag u atmosferu.

 

 

Na planetu nema dovoljno biljaka koje bi mogle apsorbirati taj dodatni ugljični dioksid, pa on ostaje u atmosferi. Ugljični dioksid propušta sunčevo zračenje, ali reflektira toplinu nazad na površinu Zemlje. Zbog toga se temperatura planeta polagano diže.

 

Globalno zagrijavanje može uzrokovati podizanje razine mora, eroziju priobalnog tla i poplave.Može prouzročiti sušu, koja dovodi do poteškoća sa zalihama pitke vode i problema u poljoprivredi. Globalno zagrijavanje također uzrokuje ekstremne vremenske uvjete, kao što su oluje i uragani, koji nanose teške štete građevinama, cestama i ostaloj infrastrukturi (telekomunikacije, vodoopskrba, opskrba električnom energijom).

 

 

Da bi usporile klimatske promjene, sve zemlje u Europi su odlučile smanjiti potrošnju energije da bi se smanjila količina ugljičnog dioksida kojeg proizvode. Također će povećati uporabu obnovljivih izvora energije.

 

Više o klimatskim promjenama i načinima kako smanjiti emisije ugljičnog dioksida, možeš naći na stranici s linkovima, fotografijama i video materijalima.